Sve prednosti dojenja

Majčino mlijeko je najbolja hrana za vašu bebu, a brojne prednosti dojenja znače da vaša beba ima koristi od vašeg mlijeka i na mnoge druge važne načine. Možda ste čuli da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dojenje šest mjeseci, ali koji je razlog iza toga? Pa, dojenje je jedan od najučinkovitijih načina za osiguranje zdravlja djeteta, a kad bi se dojenje proširilo na gotovo univerzalnu razinu, spasilo bi se otprilike 820.000 dječjih života svake godine¹ – prilično uvjerljiv argument.

Zdravstvene prednosti dojenja

Osim što ga hrani, majčino mlijeko štiti vašu bebu. Majčino mlijeko prepuno je živih sastojaka, uključujući matične stanice, bijele krvne stanice i korisne bakterije², kao i druge bioaktivne komponente poput antitijela, enzima i hormona³, koje sve zajedno pomažu u borbi protiv infekcija, sprječavanju bolesti i doprinose normalnom zdravom razvoju.

Bebe koje su isključivo dojene prvih šest mjeseci imaju manju vjerojatnost da će patiti od proljeva i povraćanja, gastroenteritisa, prehlada i gripe, infekcija uha i prsa te gljivičnih infekcija⁴. A u usporedbi s bebama hranjenima adaptiranim mlijekom, isključivo dojene bebe imaju upola manju vjerojatnost da postanu žrtve sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS ili smrt u kolijevci)⁵.

Naravno, i dojene bebe se ponekad razbole, ali dojenje kada je vaša beba bolesna ima dodatne koristi: “Ako beba dobije neku bolest, ili njegova majka, zaštitne komponente u njenom mlijeku obično se povećavaju,”⁶ objašnjava profesor Peter Hartmann sa Sveučilišta Zapadne Australije, međunarodno priznati stručnjak za laktaciju i dojenje. “Dojena beba vjerojatno će se brže oporaviti nego beba hranjena adaptiranim mlijekom jer majčino tijelo proizvodi specifična antitijela protiv infekcije koju je beba pokupila.”

I nije riječ samo o prehrani i imunitetu – dojenje kada je vaša beba bolesna ili uzrujana pruža utjehu i smiruje je, što ne treba podcjenjivati kao važnu korist. Zapravo, istraživanja su pokazala da dojenje smanjuje plakanje i pruža olakšanje kada bebe primaju cjepiva⁷.

Prednosti majčinog mlijeka za prijevremeno rođene bebe

Hranjenje vašeg prijevremeno rođenog djeteta vašim mlijekom pruža najbolju zaštitu protiv potencijalno smrtonosnih stanja uključujući sepsu, kroničnu bolest pluća i nekrotizirajući enterokolitis (NEC)⁸. Prijevremeno rođene bebe koje se hrane majčinim mlijekom također imaju veću vjerojatnost da će prije otići kući iz bolnice⁹.

“Hranjenje vaše prijevremeno rođene bebe majčinim mlijekom najkorisnija je stvar koju možete učiniti za nju,” ističe profesor Hartmann. “Svaka kap se broji.” Zapravo, zdravstveni stručnjaci promatraju majčino mlijeko ne samo kao prehranu, već i kao medicinsku intervenciju.

Kako dojenje koristi snu vaše bebe

Možda ste čuli da bebe hranjene adaptiranim mlijekom duže spavaju, ali čini se da je to mit. Istraživanja pokazuju da su dojene i adaptirano hranjene bebe jednako sklone buđenju noću zbog mlijeka¹⁰. No, razlika je u tome što dojene bebe brže ponovno zaspu. Oksitocin koji se proizvodi u tijelu vaše bebe tijekom dojenja čini je pospanom nakon hranjenja. A drugi hormoni i nukleotidi u vašem mlijeku pomažu bebi u razvoju zdravih cirkadijalnih ritmova (obrasci budnosti i spavanja)¹¹.

Dojenje i razvoj mozga bebe

Prvih šest mjeseci života vaše bebe je razdoblje intenzivnog rasta mozga – njegova masa se gotovo udvostruči u tom ključnom razdoblju¹². Američka studija pokazala je da su djeca i predškolci koji su bili isključivo dojeni barem tri mjeseca imali mozgove s 20 do 30% više bijele tvari – koja povezuje različite regije mozga i prenosi signale između njih – nego oni koji nisu dobivali majčino mlijeko¹³.

Značaj dojenja za razvoj mozga odražava se u istraživanjima diljem svijeta. U britanskoj studiji¹⁴, 16-godišnjaci koji su kao bebe bili dojeni šest mjeseci ili dulje imali su veću vjerojatnost postizanja boljih ocjena na školskim ispitima. Brazilski istraživači otkrili su da su ljudi koji su bili dojeni najmanje godinu dana imali veću zaradu do svoje 30. godine života¹⁵.

Čak i kada se rezultati prilagode za čimbenike poput kućnog prihoda i obrazovanja majke, čini se da su isključivo dojene bebe sklonije imati viši kvocijent inteligencije od beba hranjenih adaptiranim mlijekom¹⁶. “Postoji nekoliko teorija zašto je to tako,” kaže profesor Hartmann. “Jedna se odnosi na dugolančane masne kiseline koje se nalaze u majčinom mlijeku, kao što je DHA, koja ima pozitivan učinak na mozak i njegov razvoj.”¹⁷

Najnovija istraživanja sugeriraju da dojenje ima i pozitivne učinke na ponašanje. U istraživanju na 10.000 djece, ona koja su bila dojena dulje od četiri mjeseca imala su 30% manju vjerojatnost pokazivanja problematičnog ponašanja u dobi od pet godina¹⁸.

Doživotne prednosti dojenja za vašu bebu

Dojenje ne koristi vašoj bebi samo tijekom prvih šest mjeseci. Što dulje prima majčino mlijeko, to su koristi veće – osobito za njezino zdravlje.

Svaka sesija dojenja povećava razinu oksitocina – ‘hormona ljubavi’ – u oba tijela, potičući vezivanje¹⁹. To može stvoriti čvrste temelje za buduće odnose, pa čak i pomoći vašem djetetu da se nosi sa stresom kasnije u životu²⁰.

Istraživanja također pokazuju da su djeca koja su kao bebe bila dojena manje sklona obolijevanju od karcinoma poput leukemije i limfoma²¹, imaju bolji vid²² i ravnije zube²³ od onih koja su pila adaptirano mlijeko. Dojenje također pomaže u smanjenju rizika od pretilosti ili razvoja dijabetesa tipa 1 ili 2²⁴,²⁵ u odrasloj dobi.

Dakle, ako se pitate kada prestaju koristi od dojenja – odgovor je: one traju cijeli život. A što dulje dojite, to su zdravstvene koristi veće – i za vas.

–> Reference (1-25)

1 Victora CG et al. Breastfeeding in the 21st century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. Lancet. 2016;387(10017):475-490.

2 Bode L et al. It’s alive: microbes and cells in human milk and their potential benefits to mother and infant. Adv Nutr. 2014;5(5):571-573.

3 Ballard O, Marrow AL. Human milk composition: nutrients and bioactive factors. Pediatr Clin North Am. 2013;60(1):49-74.

4 Ladomenou F et al. Protective effect of exclusive breastfeeding against infections during infancy: a prospective study. Arch Dis Child. 2010; 95(12):1004-1008.

5 Vennemann MM et al. Does breastfeeding reduce the risk of sudden infant death syndrome? Pediatrics. 2009;123(3):e406-410.

6 Hassiotou F et al. Maternal and infant infections stimulate a rapid leukocyte response in breastmilk. Clin Transl Immunology. 2013;2(4):e3.

7 Harrison D et al. Breastfeeding for procedural pain in infants beyond the neonatal period. Cochrane Database Syst Rev. 2016;10:CD011248.

8 Johnson TJ et al. Economic benefits and costs of human milk feedings: a strategy to reduce the risk of prematurity-related morbidities in very-low-birth-weight infants.  Adv Nutr. 2014;5(2):207-212.

9 Schanler RJ et al. Randomized trial of donor human milk versus preterm formula as substitutes for mothers’ own milk in the feeding of extremely premature infants. Pediatrics. 2005;116(2):400-406.

10 Brown A, Harries V. Infant sleep and night feeding patterns during later infancy: association with breastfeeding frequency, daytime complementary food intake, and infant weight. Breastfeed Med. 2015;10(5):246-252.

11 Sánchez CL et al. The possible role of human milk nucleotides as sleep inducers. Nutr Neurosci. 2009;12(1):2-8.

12 Dekaban AS. Changes in brain weights during the span of human life: relation of brain weights to body heights and body weights. Ann Neurol. 1978 4(4):345-356.

13 Deoni SC et al. Breastfeeding and early white matter development: A cross-sectional study. Neuroimage. 2013;82:77-86.

14 Straub N et al. Economic impact of breast-feeding-associated improvements of childhood cognitive development, based on data from the ALSPAC. Br J Nutr. 2016:1-6.

15 Victora CG et al. Association between breastfeeding and intelligence, educational attainment, and income at 30 years of age: a prospective birth cohort study from Brazil. Lancet Glob Health. 2015; 3(4):e199-205.

16 Horta BL, Victora CG. Breastfeeding and adult intelligence – Authors’ reply. Lancet Glob Health. 2015;3(9):e522.

17 Belkind-Gerson J et al. Fatty acids and neurodevelopment. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2008;47 Suppl 1:7-9

18 Heikkilä K et al. Breast feeding and child behaviour in the Millennium Cohort Study. Arch Dis Child. 2011;96(7):635-642.

19 Tharner A et al. Breastfeeding and its relation to maternal sensitivity and infant attachment. J Dev Behav Pediatr. 2012;33(5):396-404.

20 Montgomery SM et al. Breast feeding and resilience against psychosocial stress. Arch Dis Child. 2006;91(12):990-994.

21 Bener A et al. Does prolonged breastfeeding reduce the risk for childhood leukemia and lymphomas? Minerva Pediatr. 2008;60(2):155-161.

22 Singhal A et al. Infant nutrition and stereoacuity at age 4-6 y. Am J Clin Nutr. 2007;85(1):152-159.

23 Peres KG et al. Effect of breastfeeding on malocclusions: a systematic review and meta-analysis. Acta Paediatr. 2015;104(467):54-61.

24 Horta BL et al. Long-term consequences of breastfeeding on cholesterol, obesity, systolic blood pressure and type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis. Acta Paediatr. 2015; 104(467):30-37

25 Lund-Blix NA et al. Infant feeding in relation to islet autoimmunity and type 1 diabetes in genetically susceptible children: the MIDIA Study. Diabetes Care. 2015;38(2):257-263.